FILOZOFIJA I VEROVANJE

Uvod u misao

o protivurečnoj celini

Literarno pisana, međutim istinska filozofija, baš u ontološkom smislu: bez obzira na dogmatske i ideološke podele na materijalizam i idealizam, i verovanja u vezi s njima, za osnovno pitanje filozofije smatra pitanje o tome kako to da Svet postoji — i na njega samim sobom nalazi sopstveni odgovor. I baš taj (i takav) odgovor omogućuje da se i sa mišlju najrazličitijih filozofa, kao što su Berkli i Spinoza, Kant, Hegel i Kjerkegor, povede jedan novi razgovor — čime je filozofski osnov za svaku ideološku isključivost obesmislen. Jedan primerak tiposkripta ove u stvari filozofije egzistencije i danas se čuva u biblioteci (knjižnici, onda) Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

* * *

Iako napisana još 1984, ova knjiga štampana je tek kada su političke okolnosti to dozvolile, tek 1991, i to jedino u četvorotomu KROZ SOCIJALIZAM DO BOGA: zajedno sa PRVIM DANIMA, ESEJOM O BOGU i politikom, hleb i knjigom.

* * *

U sabranim delima štampana je prvi put samostalno

FILOZOFIJA I KROMPIR

U „Predigri“ autor priča o tetkinom posjetu i o ljuštenju krompira da bi pokazao kako u svakodnevnim životnim događajima i nesporazumima dolaze do izražaja različiti filozofski stavovi. Pošto je na taj način zainteresirao čitaoca za filozofiju kao nešto što se tiče svakog čovjeka, on ulazi u raspravu o osnovnim filozofskim pitanjima, počinjući od onog naizlged najjednostavnijeg: „Šta je filozofija?“. Pokušaj da se odgovori na ovo pitanje pokazuje da je ono mnogo složenije nego što bi se to moglo u prvi mah učiniti, pa autor ulazi u diskusiju o nizu značajnih pitanja ontologije, spoznajne teorije, filozofske antropologije. Bez pozivanja na filozofske autoritete (kao i bez direktne polemike s drugim filozofima), on vodi svojevrstan dijalog sam sa sobom, kritički važući argumente i protuargumente za različite teze i protuteze. Tek nakon što je sam sa sobom raščistio, on u „Epilogu“ ulazi u diskusiju s nekim od najznačajnijih filozofa prošlosti (s Kantom, Hegelom, Kierkegaardom, Berkeleyem, Spinozom), opet bez školskog citiranja tekstova, rezimirajući vlastitim riječima njihove koncepcije.

Ovom knjigom M. Nešić potvrdio je još jednom da je dobar poznavalac filozofije i vrstan stilist. No vrijednost je knjige prvenstveno u tome što ona ne zasipa čitaoca gotovim podacima i informacijama niti traži da se u filozofskim pitanjima opredeljuje na osnovu mišljenja nekog autoriteta, nego ga poziva da zajedno s autorom samostalno razmišlja o nekim temeljnim pitanijma koja su relevantna za njegov svakodnevni život i da se konačno i sam opredijeli.

(Dr Gajo Petrović o FILOZOFIJI I VEROVANJU)

160 stranica

80-gramska bezdrvna hartija

Format 12,5 x 20,5 cm

Povez broširan, heftovanjem ojačan

Korice 250-gramske, bindakot, plastificirane

Na poleđini portret autora

Zasad se knjiga po ceni od 300 dinara (s poštarinom) može naručiti samo elektronski (za inostranstvo 10 €)

mine@drenik.net

Isporuka pouzećem,

plaćanje poštaru

 

Sadržaj:         

PREDIGRA

PREDGOVOR

I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX

EPILOG

POGOVOR

FILOZOFIJA RAZLIKE

Misaono težište u tekstu FILOZOFIJA I VEROVANJE M. Nešića zasnovano je na razumevanju filozofije kao

f i l o z o f i j e  r a z l i k e. Kada ovo kažemo imamo na umu kako domete Nešićevog filozofskog mišljenja, tako i diskurs kojim je to mišljenje izvedeno. Rukopis započinje „Predigrom“ koja je, prozodijski gledano, zapravo jedan platonovski dijalog. Ovaj dijalog iz ravni filozofskih propitivanja pra­pitanja razvija se u jednu logopeju univerzalnih pitanja, od kojih je jedno — kako to da Svet postoji — zadržalo važnost osnovnog, krucijalnog pitanja Nešićeve metafizike.

Neverovatna i nesaglediva jednostavnost Nešićevog filozofskog mišljenja u obrnutoj je proporciji sa visoko odnegovanom iznijansiranošću odgovora na najjednostavnija i stoga najteža pitanja. Nešićev koncept filozofije kao predmeta jeste koncept Svečoveka k a o filozofa. Taj koncept filozofije Svečoveka unekoliko podseća na Ničea, Kjerkegora ili Berđajeva. Ili, zapravo, ne podseća ni na koga.

Suviše čisto, izvorno, samosvojno Nešićevo filozofiranje sadržano je u samom fenomenologijski zasnovanom pojmu filozofije. To je filozofija početka i, utoliko — filozofija razlike.

Filozofija početka, za razliku od novovekovne filozofije dovršenja, filozofije kraja, uistinu nam se čini najkonzistentnijom ravni u okvirima različitih koncepata filozofskog mišljenja s kraja XX veka. Filozofija se mora vratiti na svoje izvorište. Pronaći onu čistinu uporišnih stavova kakvu sagledavamo kod presokratika, znači upustiti se u proces koji stremi „invarijanti pravaca“ svekolikog mišljenja. Filozofiju koja danas s takvih pozicija začinje svoj smisao postojanja nazivamo filozofijom razlike. Upravo takvo stajalište zadobija u knjizi FILOZOFIJA I VEROVANJE izazovan kontemplativni smisao s onu stranu „beznadežno razorene običajnosti“ u okrugloj celovitosti filozofskog činjenja.

Univerzalna važnost ovog spisa sadržana je u njegovoj odlučnosti da bude krajnje jednostavan u svojoj filozofskoj dramaturgiji (stoga veoma ozbiljan), te krajnje dubok (stoga veoma čist) u svojoj filozofskoj orijentaciji.

Preporučujemo knjigu za štampanje s posebnom napomenom: savakako štampati!

(Dr Boško Tomašević o FILOZOFIJI I VEROVANJU)

 

Vraćanje na početak 

Voronauka ponovo u školama