FILOZOFIJA I VEROVANJE
Uvod u misao
o protivurečnoj celini
Literarno pisana, međutim istinska
filozofija, baš u ontološkom smislu:
bez obzira na
dogmatske i ideološke podele na materijalizam i idealizam, i verovanja
u vezi s njima, za osnovno pitanje filozofije smatra pitanje o tome kako to
da Svet postoji — i na njega
samim sobom nalazi sopstveni odgovor. I baš taj (i takav) odgovor omogućuje
da se i sa mišlju najrazličitijih filozofa, kao što su Berkli i Spinoza,
Kant, Hegel i Kjerkegor, povede jedan novi razgovor —
čime je filozofski osnov za svaku ideološku isključivost obesmislen.
Jedan primerak tiposkripta ove u stvari filozofije egzistencije i
danas se čuva u biblioteci (knjižnici, onda) Jugoslavenske akademije
znanosti i umjetnosti u Zagrebu.
* * *
Iako napisana još 1984, ova
knjiga štampana je tek kada su političke okolnosti to dozvolile, tek
1991, i to jedino u četvorotomu
KROZ SOCIJALIZAM DO BOGA:
zajedno sa
PRVIM DANIMA,
ESEJOM O BOGU i politikom,
hleb i knjigom.
* * *
U sabranim delima štampana je
prvi put samostalno
FILOZOFIJA I KROMPIR
U „Predigri“ autor priča o
tetkinom posjetu i o ljuštenju krompira da bi pokazao kako u
svakodnevnim životnim događajima i nesporazumima dolaze do izražaja
različiti filozofski stavovi. Pošto je na taj način zainteresirao
čitaoca za filozofiju kao nešto što se tiče svakog čovjeka, on ulazi u
raspravu o osnovnim filozofskim pitanjima, počinjući od onog naizlged
najjednostavnijeg: „Šta je filozofija?“. Pokušaj da se odgovori na ovo
pitanje pokazuje da je ono mnogo složenije nego što bi se to moglo u
prvi mah učiniti, pa autor ulazi u diskusiju o nizu značajnih pitanja
ontologije, spoznajne teorije, filozofske antropologije. Bez pozivanja
na filozofske autoritete (kao i bez direktne polemike s drugim
filozofima), on vodi svojevrstan dijalog sam sa sobom, kritički važući
argumente i protuargumente za različite teze i protuteze. Tek nakon što
je sam sa sobom raščistio, on u „Epilogu“ ulazi u diskusiju s nekim od
najznačajnijih filozofa prošlosti (s Kantom, Hegelom, Kierkegaardom,
Berkeleyem, Spinozom), opet bez školskog citiranja tekstova,
rezimirajući vlastitim riječima njihove koncepcije.
Ovom knjigom
M. Nešić potvrdio je još jednom da je dobar poznavalac filozofije i
vrstan stilist. No vrijednost je knjige prvenstveno u tome što ona ne
zasipa čitaoca gotovim podacima i informacijama niti traži da se u
filozofskim pitanjima opredeljuje na osnovu mišljenja nekog autoriteta,
nego ga poziva da zajedno s autorom samostalno razmišlja o nekim
temeljnim pitanijma koja su relevantna za njegov svakodnevni život i da
se konačno i sam opredijeli.
(Dr Gajo Petrović o
FILOZOFIJI I VEROVANJU) |
160 stranica
80-gramska bezdrvna hartija
Format 12,5 x 20,5 cm
Povez broširan,
heftovanjem ojačan
Korice
250-gramske, bindakot, plastificirane
Na poleđini portret autora
Zasad se knjiga
po ceni od 300 dinara (s poštarinom) može naručiti samo elektronski (za
inostranstvo 10
€)
mine@drenik.net
Isporuka pouzećem,
plaćanje poštaru |
Sadržaj:
PREDIGRA
PREDGOVOR
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
EPILOG
POGOVOR
FILOZOFIJA RAZLIKE
Misaono težište u tekstu FILOZOFIJA
I VEROVANJE M. Nešića zasnovano je na razumevanju filozofije kao
f i l o z o f i j e r a z l i
k e. Kada ovo kažemo imamo na umu kako domete Nešićevog filozofskog
mišljenja, tako i diskurs kojim je to mišljenje izvedeno. Rukopis
započinje „Predigrom“ koja je, prozodijski gledano, zapravo jedan
platonovski dijalog. Ovaj dijalog iz ravni filozofskih propitivanja
prapitanja razvija se u jednu logopeju univerzalnih pitanja, od kojih
je jedno — kako to da Svet postoji — zadržalo važnost osnovnog,
krucijalnog pitanja Nešićeve metafizike.
Neverovatna i nesaglediva
jednostavnost Nešićevog filozofskog mišljenja u obrnutoj je proporciji
sa visoko odnegovanom iznijansiranošću odgovora na najjednostavnija i
stoga najteža pitanja. Nešićev koncept filozofije kao predmeta jeste
koncept Svečoveka k a o filozofa. Taj koncept filozofije Svečoveka
unekoliko podseća na Ničea, Kjerkegora ili Berđajeva. Ili, zapravo, ne
podseća ni na koga.
Suviše čisto,
izvorno, samosvojno Nešićevo filozofiranje sadržano je u samom
fenomenologijski zasnovanom pojmu filozofije. To je filozofija početka
i, utoliko — filozofija razlike.
Filozofija početka, za razliku od
novovekovne filozofije dovršenja, filozofije kraja, uistinu nam se čini
najkonzistentnijom ravni u okvirima različitih koncepata filozofskog
mišljenja s kraja XX veka. Filozofija se mora vratiti na svoje
izvorište. Pronaći onu čistinu uporišnih stavova kakvu sagledavamo kod
presokratika, znači upustiti se u proces koji stremi „invarijanti
pravaca“ svekolikog mišljenja. Filozofiju koja danas s takvih pozicija
začinje svoj smisao postojanja nazivamo filozofijom razlike. Upravo
takvo stajalište zadobija u knjizi FILOZOFIJA I VEROVANJE izazovan
kontemplativni smisao s onu stranu „beznadežno razorene običajnosti“ u
okrugloj celovitosti filozofskog činjenja.
Univerzalna
važnost ovog spisa sadržana je u njegovoj odlučnosti da bude krajnje
jednostavan u svojoj filozofskoj dramaturgiji (stoga veoma ozbiljan), te
krajnje dubok (stoga veoma čist) u svojoj filozofskoj orijentaciji.
Preporučujemo knjigu za štampanje s
posebnom napomenom: savakako štampati!
(Dr Boško Tomašević
o
FILOZOFIJI I VEROVANJU) |
|