IP

IP obezbeduje transport svih viših TCP/IP protokola preko svih fizickih mreža. Internet Protokol (IP) je treci sloj TCP/IP steka a obezbeduje funkcije prenosa informacija izmedu uredaja u mreži. Osnovna funkcija koja se izvodi na mrežnom sloju je prenos podataka odredenom racunaru na odredenoj fizickoj mreži; lepše receno; na ovom sloju se izvodi rutiranje.

IP se opisuje kao 'connectionless datagram service'. Datagrami su paketi informacija koji se mogu uputiti jednom, nekolicini ili svim racunarima na mreži; znaci mogu imati jedinstvenu, multicast ili broadcast adresu. Nema zahteva od strane pošiljaoca za potvrdom prijema datagrama od strane primaoca ili primalaca. Na ovom nivou korekcija grešaka nema. Servis je "connectionless" jer se ne uspostavlja nikakav poziv ili virtualno kolo pre nego što pocne prenos podataka; svaki datagram sadrži sve informacije potrebne za usmeravanje ka destinaciji sa najboljim performansama.

U datagram servisu koji je connectionless svaki datagram se posmatra pojedinacno. Ne postoji koncept sekvence datagrama koji cine poruku. Servis datagrama ne mora da cuva datagrame u istom poretku kao kada su bili poslati.

Pošto je IP connectionless, ne postoji nikakva specificna ruta izmedju dve komunikacione jedinice, pa tako datagrami koji putuju izmedu njih mogu da putuju duž razlicitih putanja i verovatno da dostignu svoju destinaciju u razlicitom poretku nego što su prvobitno bili poslati. Jedana od glavnih funkcija IP sloja je da omoguci protokolima gornjih slojeva da ne zavise od fizickih karakteristika medijuma kojim su podržani. Ova cinjenica je bitna za programere koji razvijaju aplikacije na vrhu transportnog sloja, jer vise ne moraju da ih brinu razliciti tipovi fizickih medija.