|
Elektron |
Svaka materija je sastavljena od atoma. Atom se sastoji od jezgra u kome su neutroni i protoni i od omotača u kome elektroni kruže kao planete oko Sunca na tačno određenim razdaljinama.Oni elektroni koji su najudaljeniji od jezgra najslabijim silama se drže za jezgro pa imaju najveće šanse da napuste atom.Upravo ovi elektroni određuju električne osobine materijala. Materijali čiji najudaljeniji elektroni od jezgra vrlo lako prelaze sa jednog atoma na drugi imaju dobre provodne osobine i mi ih nazivamo provodnicima, u njih spadju svi metali, dok su izolatori oni materijali kod kojih poslednji elektroni prelaze sa jednog atoma na drugi veoma teško.

|
Naelektrisanje |
Naelektrisanje predstavlja količinu naelektrisanih čestica koju neko telo poseduje. Naelektrisanje se obeležava sa Q, jedinica mere naelektrisanja je KULON i jednak je količini naelektrisanja koju ima 6 240 000 000 000 000 000 elektrona.
|
Struja |
Kada kažemo
struja, mi ustvari mislimo na kretanje naelektrisanih čestica kroz žicu u
jednom smeru.U svakoj žici koja je od metala, pa i od bakra koji se najčesce
koristi, naelektrisane čestice su elektroni i krecu se pod uticajem
spoljašnje električne sile. Struja se obelezava sa i a jedinica mere stuje
je AMPER i obeležava se A.
Za rad digitrona je potrebna struja od 0.00000001A, televizoru kada neradi treba 0.01A, mobilnom telefonu kada neradi 0.01 a kada radi 0.5A, za rad komjutera je potrebna stuja od oko 20A, za rad električne grejalice oko 10A a za rad tramvaja oko 100A.
|
Napon |
Napon je sila koja gura elektrone u žici i tako prouzrokuje njihovo kretanje,
obelezava se sa U. Napon imamo na izlazu
iz baterije koja daje struju koja teče uvek u jednom smeru, od +
pola baterije do – pola baterije, pa se ovakva struja naziva jednosmerna
struja. Napon imamo na izlazu iz električne centrale, ali za razliku od
baterije, ona daje struju koja u jednoj sekundi
50 puta prođe kroz žicu u jednom smeru a 50 puta u drugom pa se ovakva
struja naziva naizmenicna struja. Jedinica mere napona je VOLT i obelezava se
sa V. Napon opasan za coveka je napon koji je veći od 50V.
Napon na bateriji je 1.5V i on se nemenja, dok je napon na izlazu električne
centrale oko 100 000V i on se menja (čas raste a čas opada).
To što se napon iz elektricne centrale menja nas ne zanima jer na primer kada kroz našu grejalicu, televizor ili bilo koji drugi potrošač, prođe struja u jednom smeru ona jedan deo te struje iskoristi pretvorivši u toplotu odnosno u sliku, kada struja prođe u drugom smeru ona ne izvlači struju iz grejalice odnosno televizora, vec grejalica (TV) opet jedan deo te struje pretvori u toplotu.
|
Otpor |
OTPOR je mera otpornosti koju pruza neki element struji u stujnom kolu i obeležava se sa R. Jedinica mere otpornosti je OM i obelezava se sa Ω. Najjednostavniji primer kako su otpornost i struja povezani vidi se na primeru vodene brane na jezeru.

U ovom primeru voda nam predstavlja struju, nivo vode u brani predstavlja napon
(što je nivo vode veći to je i želja vode da iscuri kroz rupu na dnu veća).
Cev kojom je dno jezera spojeno sa elektricnim generatorima nam predstavlja
provodnike struje (žice), dok nam ventil na cevi predsavlja otpornost.
Zavrtanjem ventila smanjujemo na tom mestu širinu cevi pa se protok vode
smanjuje onoliko koliko koliko smo povecali otpornost ventila. Mi u strujnom
kolu dobijamo da je :
Ova
formula je poznata pod imenom Omov zakon i važi za sva elektricna kola.

Rednim vezivanjem mi smo raspodelili snagu, pa ce obe sijalice zajedno
svetleti kao da smo povezali samo jednu sijalicu.
Paralelnim vezivanjem smo dobili da je snaga dva puta veća od one koju daje
samo jedna sijalica.

U slučaju da vežemo paralelno teško pojačalu jer većina pojačala nije predviđena da radi ovako, jer ovakvim povezivanjem pojačalo vidi dva puta manji otpor odnosno dva puta smo povećali struju kroz pojačalo.
|
Kapacitet |
Kapacitet je veličina koja pokazuje koliko neko telo može da sadrži naelektrisanja u zavisnosti od napona na tom telu, odnosno kapacitet je nepromenjiv za posmatrano telo. Kapacitet se obeležava sa C, jedinica mere je FARAD i obeležava se sa F, pa je
![]()
|
Snaga |
Snaga je veličina koja pokazuje koliko je električne snage neki element predao ostatku kola, odnosno koliko je prihvatio. Snaga se obeležava sa P, jedinica mere joj je VAT i obeležava se sa W. Ako neki element u kolu poveća struju ili napon koju predaje (ili prihvata) poveća će se i predata (prihvaćena snaga). To se može napisati kao
Iz Omovog zakona i gornjeg izraza se dobija da
je utrošena snaga na potrošaču jednaka:
|
Transformacija struje i napona |
Transformacija struje i napona je neophodna, recimo pri prenosu električne energije na daljinu da bih se smanjili gubici jer je potrebno da struja bude što manja, a napon što veći. Ovo je ostvarljivo trans- formatorima pod uslovom da se prenosi naizmenična struja, jer je uslov da bih dobili stuju u izlaznim namotajima, da kroz njih prolazi promenjivo magnetno polje koje sa može dobiti samo proticanjem naizmenične stuje kroz ulazne namotaje. Smanjenje struje se dobija na račun povećanja napona tako što ulazni namotaj ima za N manje namotaja od izlaznog, pa je izlazni napon za N puta veći od ulazno. Kako je ulazna snaga jednaka izlaznoj, a snaga jednaka P=U*I, dobija se da je izlazna struja N puta manja od ulazne.
|
Pasivni elementi |
|
Otpornik |
Boja
Broj Umnožak Tolerancija
(%)
crna
0 1
braon
1 10
crvena
2
100
naradžasta
3
1K
žuta
4
10K
zelena
5
100K
plava
6
1M
ljubičasta
7 10M
siva
8 100M
8
bela
9
1G
9
zlatna
- 0.1
5
srebrna
- 0.01
10
Crvena,crvena,crvena,narandžasta,srebrna
=222K 10%
Najčešće
je boja za toleranciju odvojena razmakom od drugih boja.
Snage otpornika mogu biti: 1/4W,1/2W,1W,2W,5W,9W,11W,17W..
Kada se pored otpornika u šemi ništa ne navede za snagu,
podrazumeva se da je
njegova snaga 1/4W.
Podrazumeva se da se može koristiti i veća snaga,
samo što će te
imati problema ako već imate gotovu pločicu, ili nacrt za nju.
Promenjivi otpornici koji imaju ručicu nazivaju se potenciometri a oni koji
nemaju su trimeri (isto se obeležavaju), dele se na linearne i logaritamske.
Ova
podela je prema tome kako im se otpornost menja u zavisnosti od okretanja ručice.
Ovo
je bitno kod recimo pojačajna zvuka gde potenciometar treba da bude
logaritanski jer čovekov sluh ima logaritamsku osetljivost (ako jačinu
zvuka povećamo 10 puta to će se čuti kao da se povećalo 2
puta).
Paralelna
veza dva otpornika: R=(R1*R2)/(R1+R2)
|
Kondezator |

Kod elektrolitskih kondezatora se mora voditi računa o polaritetu
kondezatora jer se može uništiti pogrešnim vezivanjem.
Redna veza dva kondezatora: C=(C1*C2)/(C1+C2)
Parlelna veza dva kondezatora: C=C1+C2
|
Kalem |
![]()
Redna
veza dva kalema: L=L1+L2
Paralelna
veza dva kalema: L=(L1*L2)/(L1+L2)
|
Kristal |

Kristal
je element koji je napravljen od kvarca koji pri priključenju u strujno
kolo osciluje tačno određenom učstanošću.
|
Relej |

Relej
je element koji ima ulogu prekidača kojim upravljamo preko upravljačkih
kontakata koji su povezani za elektromagnet. U jednom kućištu može biti i
više prekidača kojim se upravlja preko istog kontakta. Svaki od ovih
prekidača ima tri kontakta gde se na jedan od ovih kontakata (već
predviđen) dovodi ulaz, a izlaz se priključuje na jedan od preostala
dva što zavisi od
toga
da li želimo da uključenjem elektromagenta prekinemio strujno kolo ili
uspostavimo.
|
Transformator |

Transformatori se dele prema obliku jezgra na kockaste i torusne (oblika prstena). Prvi su većih dimenzija (za istu snagu) ali imaju stabilniji napon što je važno smo kod vrhunskih pojačala snage, dok su drugi jeftiniji, mnogo lakši za nabavku, a time daleko upotrebljavaniji.
Proračun
transformatora velikih snaga (iznad 20W)
Gde
je
Q -površina
poprečnog preseka u cm2
P -snaga
transformatora
n -broj
navojaka po jednom voltu (n-isto za primar i sekundar)
d -povrsina
poprečnog preseka bakarnog provodnika
I -jačina
struje kroz bakarni provodnik u amperima
|
Aktivni elementi |
|
Dioda |

Dioda je aktivni element jer što ima sposobnost pojačavanja signala. Pojačanje se ogleda u tome da za malu promenu napona koji dovedemo na ulaz imamo na veliku promenu struje diode. Vezivanjem otpornika sa diodom, možemo promenu struje diode registrovati kao promenu napona na otporniku.Ovo znači da ako malo promenimo napon na ulazu diode, struja će se mnogo promeniti pa će se napon na otporniku(ovo nam je izlazni napon) takođe mnogo promeniti.Pojačanje diode se određuje kao odnos pojačanog napona na izlazu i napona na ulazu i obeležava se sa A=Ui/Uu.
OZNAKE:
Germanijumske
tačkaste diode
AA-xxx
(xxx- neki broj)
Germanijumske
ispravljačke diode AY-xxx
Silicijumske
maloslojne diode
BA-xxx
Silicijumske
ispravljačke diode
BY-xxx
Silicijumski
grez ispravljači
BxxCxxxx
Zener
diode (stabilizatorske diode) BZxx, BZYxx,ZYxx,
1Nxxxx
Kod Zener
serija BY,BZX,ZY dioda broj xx označava stabilizovani napon na
diodi, dok se kod serije 1N ovaj napon mora videti u katalogu.
Varikap diode menjaju svoju kapacitivnost u zavisnosti od napona koji je prikjlučen
na krajeve diode.
LED diode su diode kole svetle u crvenoj,žutoj ili zelenoj boji ako su direktno polarisane.
Raspored kontakata dioda:
![]()
|
Tranzistor |

Tranzistor kao dioda je isto pojavački element.Njegovo pojačanje se ogleda u tome da za malu promenu struje na ulazu imamo veliku promenu struje na izlazu. Kao kod diode postavljanjem otpornika na ulaz i izlaz možemo struju transformisati u napon i time dobiti pojačanje napona. Pojačanje tranzistora je odnos izlaznog napona i ulaznog: A=Ui/Uu.
OZNAKE:
U
Americi
2Nxxxx
U
Japanu
2S(A,B,C,D)xxxx
A -PNP tranzistori male snage
B -NPN tranzistori male snage
C -PNP tranzistori velike snage
D -NPN tranzistori velike snage
U
Evropi
Germanijumski
ACxxx,
ADxxx, AFxxx
male snage, velike snage, za visoke učestanosti
Silicijumski
koji se najčešće sreću
BCxxx
-male
snage, za niske učestanosti (do 300MHz)
BFxxx
-male
snage, za visoke učestanosti
BDxxx
-velike
snage za NF
Raspored kontakata tranzistora
BC108 ,BC109, BC177, BC178
BC212, BC182, BC183, BC547

BD135, BD136, BD139, BD140

BD241, BD242, BD243, BD809, BD810

2N3819

2N4871

2N3055

|
Trijak |

Trijak
je element koji se koristil kao prekidač naizmenične struje velike snage.
Upravljanje se vrši
sa gejtom(G).
KT206 i KT207
|
Tiristor |
Tiristor je element koji se koristi kao prekidač jednosmerne struje ( i naizmenične ali samo u jednom smeru) velike jačine.Upravljanje se vrši gejtom(G).
KT707
|
Operacioni pojačavač (OP) |
![]()
OP su pojačavači koji u sebi sadrže veliki broj tranzistora, pa im je pojačanje ogromno (veće od 100000). Kao ulaze imaju + i – priključak. Ako oslabljeni signal sa izlaza vežemo za – priključak, pojačanje će se smanjiti (u slučaju da ih spojimo pojačanje je 1) pa smo u mogućnosti da sami biramo pojačanje.
|
Foto element |
Foto element je element čije provodne osobine zavisi od njegove
osvetljenosti.
|
Optokapler |

Optokapler je element koji u sebi ima led diodu i foto element. Koristi se za odvajanje visoko naponskog dela kola (deo gde se nalazi foto element koji je predviđen za visoke napone) od nisko naponskog dela.
|
Logička kola |
Logička kola su kola koja vrše logičke operacije nad binarnim
brojevima(1 i 0).
|
Invertor |
Ulaz Izlaz
0 1
1
0
|
I kolo |

Ulaz
Izlaz
A B C
0 0 0
0 1
0
1 0 1
1 1
1
|
NI kolo |

Ovo je I kolo kod koga je izlaz invertovan.
|
ILI kolo |

Ulaz
Izlaz
A B
C
0 0
0
0 1
1
1 0
1
1 1 1
|
Nili kolo |
Ovo je ILI kolo kod koga je izlaz
invertovan.
|
FLIP FLOP |
Flip
flop je kolo koje služi za memorisanje određenog binarnog signala.Ulaz mu
je D. Signal takta CP, izlaz Q, invertovani izlaz QN.
Signal na izlazu Q je jednak
signalu na D i zadržava ovo stanje dok ne dođe novi takt na CP (promena
stanja izlaza se odvija samo dolaskom novog takt na CP).
|
Tajmer |
Tajmer ili brojač je kolo koja služi za generisanje signala (koji se
ponavlja ili ne ponavlja) tačno određenog vremena trajanja, čime
možemo određenom procesu možemo
dati vremensku dimenziju. Ova kola su konstruisana da rade samo kao brojači.
Tipičan
tajmer je kolo NE555.
|
Stabilizator |
Stabilizatori su elementi koji stabilišu napon.U sebi sadrže zener diode i
tranzistore.Oznake su:
78xx
stabilišu
na xx volti pozitivni napon
79xx
stabilišu
na xx volti negativni napon
Postoje i
stabilizatori koji nemaju fiksan napon, već im se određuje pomoću
otpornika na štampanoj pločici, jedan od njih je i kolo LM317.
|
Izrada pločica |
Da bi izradii pločicu prvo moramo da imamo njen izgled na papiru.Pločice za prostije uređajemo možemo i sami izraditi gledajući šemu, dok za složenije koristimo programe (ORCAD, PROTEL, TANGO...). Izgled pločice na papiru prenosimo na pločicu markerom ili foto postupom.Nakon prenošenja pločicu nagrizamo ferihloridom ili mešavinom vode, HCL i hidrogena.
Ferihlorid možemo nabaviti u obliku kuglica koje rastvaramo u vodi prema uputstvu i može se sa njime raditi u zatvorenoj prostoriji. Nakon nagrizanja vraća se u staklenu bočicu jer mu dejstvo vrlo malo slabi korišćenjem.
Mešajne vode, HCL i hidrogena se obavlja u odnosu 1:1:1. HCL (sona kiselina) se može nabaviti u skoroj svakoj prodavnici u plastičnoj boci od 1l, veoma je OPASNA!!!! i ne preporučuje se da se dodiruje rukama.. Hidrogen treba da je 30% dok u slučaju da je sa manjim procentom mešamo manje vode.Nagrizanje obavljati na otvorenom zbog štetnih isparenja.
|
Izrada markerom |
Izrada markerom se ogleda u tome da izgled sa papira preko indiga prenesemo na pločicu i onda prema tome markerom crtamo vodove. Marker treba da je alkoholni kako bi mesta na kojima se nalazi marker ostala zaštićena od nagrizanja.Umesto markera može se upotrebiti i lak za nokte. Nakon nagizajna marker sa pločice čistimo alkoholom a ako smo koristili lak onda acetonom. Više informacija videti ovde.
|
Izrada foto postupkom |
Foto postupak je postupak kojim šemu sa papira prenosimo foto putem.Ovim postupkom se mogu uraditi vodovi bilo koje debljine pa se mogu raditi i najkomplikovanije šeme na malim pločicama.Izrada foto postupkom se obavlja u više faza.
Prvo se pločica očisti od masnoća sredstvom za pranje sudja, a onda prebriše alkoholom.
Onda na pločicu nanosimo foto lak. Foto lak treba nanositi u samo jednom i što manjem sloju, pa je najbolje koristiti sprej "POSITIV 20".
Foto lak na pločici sušimo u rerni na temperaturi 50-60 stepeni u trajanju od 30-60min.
Sledeća tačka je osvetljavanje pločice. Pločicu osvetljavamo tako što preko pločice stavljamo prozirni papir(paus) a preko njega staklo da bi fiksirali pločicu. Iznad stakla stavljamo svetlosni izvor ultravioletnog zračenja. Vreme zaračenja za UV fluoroscentnu cev je 20 sekundi dok je za obično sijalicu od 200W 15-20 minuta.
Nakon osvetljavanja pločice treba je razviti. Sredstvo za razvijanje je NaOH. Rastvor se pravi u odnosu 7g:1l vode. Ako koristimo NaOH već rastvorenu (u prodavnici "CEV TOK") onda mešamo vodu i NaOH u odnosu 10:1. Pri radu sa NaOH biti obazriv jer je NaOH OPASNO!!!!! jedinjenje, ono je u osnovi baza (lužina).Razvijanje traje dok se ne pojave vodovi na pločici. Nakon razvijanja pločicu oprati vodom a potom nagrizati sa nekim od rastvora.Više informacija ovde i ovde.